Boka Kotorska

Boka, nevjesta Jadrana ...

Svako ko posjeti Boku, doživljava je na sebi svojstven način, bilo da se radi o umjetnicima, naučnicima ili turistima, Boka snažno utiče na sva čulna iskustva. Boka je ono mjesto gdje se suprotnosti susreću i sjedinjavanju tvoreći jedan sasvim poseban ambijent. Suprotnosti se ogledaju u prirodi gdje se u jednom dijelu iz mirne površine mora naglo uzdižu krševite planine, a u drugom dijelu niču prave botaničke bašte, ali isto tako i u kulturno-istoriskom naslijeđa gdje se dvije civilizacije, istoka i zapada nadopunjuju u jedinstvenoj harmoniji. Praistorijsko doba, ilirsko doba, antičko doba, latinsko-vizantijsko doba, gotika, renesansa, barok, sve se to pretapa u savremeni život pokazujući i dokazujući da prave vrijednosti viječno traju, zajedno u harmoniji.

Ukupna povrsina zaliva je 87,3 km2, zapremima iznosi 2,4 x 106 km3, maksimalne dubina 60 m i prosječna 27,3 m. Salinitet vode je 28%. Dužina obale iznosi 105,7 km. Bokokotorski zaliv ulazi 28 km u kopno.

Boku ukrašavaju sedam ostrva, a to su: Sveti Marko, Mamula, Gospa od Skrpjela, Sveti Đorđe, Milosrdja, Ostrvo Cvijeća i Mala Gospa. Duž cijelog zaliva nalazi se lanac manjih gradova i mjesta od kojih bi svako moglo da ispriča svoju priču.

Zaliv je sa jugoistočne strane opasan krečnjačkim masivima Lovćena (1749m), a sa sjeverozapadne ograncima Orjena (1895m), Radoštaka (1446m) i Dobroštice (1570m). Izmedju ovih prostire se iznad Perasta krečnjački masiv Kason (873m).

Na sjeverozapadnoj strani ulaza u zaliv nalazi se Vitaljinsko poluostrvo, a na jugoistocnoj Luštičko. Ta dva poluostrva, rastavljena su moreuzom Oštro. U unutrašnjosti zaliva nalaze se još dva poluostrva i to Vrmačko, i Devesinjsko, koja razdvaja tjesnac Verige. Tijesnac Verige dijeli Bokokotorski zaliv na dva spoljasnja zaliva, i to Herceg-Novski (ili Topljanski) i Tivatski, i dva unutrasnja zaliva Risanski i Kotorski.